Nepravi integral je poopćenje određenog integrala kada područje integracije ima barem jednu beskonačnu granicu ili kada funkcija unutar područja integracije nije omeđena (na primjer, ima vertikalnu asimptotu). Neprave integrale rješavamo pomoću limesa. Ako je nepravi integral konačan, kažemo da je konvergentan ili da konvergira, u protivnom je divergentan, odnosno divergira.
Želimo, na primjer, odrediti površinu između krivulje  i
 i
 -osi od nula do beskonačno (slika 2.8).
-osi od nula do beskonačno (slika 2.8).
Lako se možemo uvjeriti da je tražena površina konačna, unatoč tome
što se područje proteže u beskonačno. Naime, tražena površina je manja od sume
površina pravokutnika označenih na slici 2.9. Ta je suma
gornja integralna suma za 
 ,
, 
 i
 i 
 , a jednaka je
sumi geometrijskog reda
, a jednaka je
sumi geometrijskog reda
 
Površinu računamo pomoću nepravog integrala:
 
Sljedeći nepravi integral ponaša se kao red brojeva 
 koji konvergira za
 koji konvergira za
 , a divergira za
, a divergira za  (vidi
 (vidi 
![[*]](../icons.gif/crossref.gif) M1, poglavlje 6.2.2).
M1, poglavlje 6.2.2).
Kao primjer nepravog integrala koji u rubu područja integracije ima
vertikalnu asimptotu, uzet ćemo istu podintegralnu funkciju kao u
prethodnom primjeru. Ponašanje integrala u odnosu vrijednost parametra
 obrnuto je nego u prethodnom primjeru.
 obrnuto je nego u prethodnom primjeru.
U slučaju kada u nepravom integralu imamo i beskonačne granice i točke prekida, integral rastavljamo na više dijelova. Na primjer,
|  |  | |
|  | 
 .
.