Sljedeći teorem daje opće rješenje linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda
![]() |
||
![]() |
Prema teoremu 5.3 rješenje homogene jednadžbe je oblika
Uvrštavanjem dobivamo sustav linearnih jednadžbi u nepoznanicama
![]() |
||
![]() |
Partikularno rješenje nalazimo
metodom varijacije konstanti. Neka
je
rješenje pripadne homogene jednadžbe pri čemu su
i
linearno nezavisne funkcije. Partikularno rješenje nehomogene
jednadžbe tražimo u istom obliku, s tom razlikom što pretpostavljamo da
i
nisu konstante, već neke funkcije od
. Deriviranje daje
Odaberimo funkcije
pa je
Uvrštavanje u jednadžbu (5.14) daje
odnosno
Kako su
Kombinirajući ovu jednakost s jednakošću (5.15), vidimo da su funkcije
onda je, konačno,
pri čemu su
Prvo nađimo opće rješenje homogene jednadžbe
Iz
slijedi
pa je
Partikularno rješenje ćemo odrediti metodom varijacije konstanti: funkcije
Dakle,
pa je
Stoga je, uz
pa je opće rješenje jednako
jednako
Na primjer, partikularno rješenje jednadžbe
jednako