Autori NetPlot-a su Ivan Slapničar and Damir Krstinić.
U drugom retku unosi se funkcija. Može se unijeti više funkcija odvojenih zarezima (vidi primjere u nastavku).
Za 2D grafove (funkcije jedne varijable, parametarske funkcije jedne varijable i funkcije u polarnim koordinatama) u trećem retku mogu se odabrati standardne osi, kvadratne osi (jednako duge x-os i y-os) i jednake osi (jedinice na x-osi i y-osi su jednako duge). Također se može odabrati prikaz pravokutne koordinatne mreže te zumirati graf.
Za 3D grafove (funkcije dviju varijabli i parametarske funkcije dviju varijabli) u trećem retku može se odabrati prikaz skrivenih ploha, gustoću linija rastera (10, 20, 30 or 40) te prikaz konturnog grafa i pravokutne mreže u x-y ravnini. Pritiskom na crvene strelice graf se rotira u odgovarajućem smjeru.
pi=3.14159265358979
i e=2.71828182845905
.
Operatori +,-,*
i /
imaju standardno značenje.
Potenciranje, a "na" b, se zadaje s a^b
ili
a**b
(ovo je standard Gnuplot-a).
a!
označava 'a faktorijela'.
Kratak opis nekih funkcija dan je u sljedećoj tablici:
Funkcija | Argument | Opis |
abs(x) | kompleksan | apsolutna vrijednost od x, |x| |
acos(x) | realan | arkus kosinus (cos-1x) u radijanima |
asin(x) | realan | arkus sinus (sin-1x) u radijanima |
atan(x) | realan | arkus tangens (tan-1x) u radijanima |
besj0(x) | radijani | J0 Bessel-ova funkcija od x |
besj1(x) | radijani | J1 Bessel-ova funkcija od x |
besy0(x) | radijani | Y0 Bessel-ova funkcija od x |
besy1(x) | radijani | Y1 Bessel-ova funkcija od x |
ceil(x) | realan | najmanji cijeli broj veći od x |
cos(x) | radijani | kosinus od x |
cosh(x) | realan | kosinus hiperbolni od x |
erf(x) | kompleksan | error funkcija |
erfc(x) | kompleksan | 1-erf(x) |
exp(x) | realan | ex, eksponencijalna funkcija od x |
floor(x) | realan | najveći cijeli broj manji od x |
gamma(x) | kompleksan | gama funkcija od real(x) |
ibeta(p,q,x) | kompleksan | nepotpuna beta funkcija od real(p,q,x) |
igamma(a,x) | kompleksan | nepotpuna gama funkcija od real(a,x) |
imag(x) | kompleksan | imaginarni dio od x |
int(x) | realan | cijeli dio od x zaokružen prema nuli |
inverf(x) | kompleksan | inverzna error funkcija od real(x) |
invnorm(x) | kompleksan | inverzna normalna distribucija od realnog dijela od x |
lgamma | kompleksan | prirodni logaritam gama funkcije od real(x) |
log(x) | realan | logex, prirodni logaritam (baze e) od x |
log10(x) | realan | log10x, logaritam baze 10 od x |
norm(x) | kompleksan | normalna (Gaussova) distribucija od real(x) |
rand(x) | kompleksan | generator pseudo-slučajnih brojeva s jezgrom seed=real(x) |
real(x) | kompleksan | realni dio od x |
sgn(x) | realan | 1 ako je x>0, -1 ako je x<0, 0 ako je x=0 |
sin(x) | radijani | sinus od x |
sinh(x) | realan | sinus hiperbolni od x |
sqrt(x) | realan | kvadratni korijen od x |
tan(x) | radijani | tangens od x |
tanh(x) | realan | tangens hiperbolni od x |
Nakon unosa funkcije može se napisati "w" ili
"with", nakon čega slijedi jedna od opcija: "l" (linije),
"i" (impulsi), "d" (točke), "p" (točke), "boxes" ili "steps".
Nakon opcije može se zadati broj boje
( 1,
2, 3,
4, 5, ...).
x^2
za x
u intervalu
[-3:1]
,
x/3
za x
u intervalu [5:7]
, i
sin(x)
inače.
Primjetimo da definicija formalno treba pokriti čitavu realnu os.
floor
, ceil
i int
, na primjer,
x^2+y^2+z^2=1
,
(x-1/2)^2+y^2=1/4
y>0
i ravninama
y=0
i z=0
.
Ranges: | u : v : x : y : |
x=f(u,v),...: |
0.5*cos(u)+0.5, v*0.5*sin(u), sqrt(1-(0.5*cos(u)+0.5)^2-(v*0.5*sin(u))^2),
0.5*cos(u)+0.5, 0.5*sin(u), v*sqrt(1-(0.5*cos(u)+0.5)^2-(0.5*sin(u))^2),
0.5*cos(u)+0.5, v*0.5*sin(u), 0,
0.5*cos(u)+0.5, 0, v*sqrt(1-(0.5*cos(u)+0.5)^2)